Biznis nije samo firma, nego način razmišljanja
Kada se govori o pokretanju biznisa, većina mladih odmah pomisli na papire, šalter sale, poreze i komplikacije. I to nije pogrešno. Međutim, prije nego što se dođe do birokratije, važno je razumjeti šta zapravo znači biti poduzetnik.
Poduzetništvo nije rezervisano samo za “velike firme” ili ljude s puno novca. To je način razmišljanja koji se veže za inicijativu, kreativnost, spremnost na odgovornost i rješavanje problema. Upravo iz tog razloga sve više mladih u Bosni i Hercegovini razmatra ulazak u vlastiti biznis – ne nužno da bi se obogatili preko noći, nego da bi imali kontrolu nad svojim vremenom, znanjem i razvojem .
Zašto mlada osoba treba razmisliti o pokretanju biznisa?
Rad za sebe znači da tvoj prihod više nije fiksan i unaprijed određen. On zavisi od tvoje ideje, truda i tržišta. Iako to nosi rizik, nosi i potencijal rasta.
Vlastiti biznis omogućava da sam biraš:
- šta radiš
- s kim radiš
- na koji način radiš
Za mnoge mlade ljude ovo je važnije od visine početne plate.
ođenje biznisa te “gura” da učiš o:
- komunikaciji
- finansijama
- organizaciji
- marketingu
- donošenju odluka
To su vještine koje ostaju s tobom cijeli život.
Ovo je jedan od najčešćih razloga, ali i onaj koji se često pogrešno shvati. Biti sam svoj šef ne znači manje rada, nego više odgovornosti.
Prije registracije: koju formu uopće možeš izabrati?
U Bosni i Hercegovini mladi najčešće biraju između:
- obrta
- privrednog društva (d.o.o.)
Postoje i druge forme (udruženja, zadruge), ali one nisu klasični biznisi s ciljem ostvarivanja profita, pa ih ovdje samo kratko spominjemo.
Šta je obrt?
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dozvoljene privredne djelatnosti, koje obavlja fizičko lice u svoje ime i za svoj račun, s ciljem ostvarivanja dobiti.
Jednostavnije rečeno:
👉 obrt = ti + tvoja djelatnost + odgovornost
Prema Zakonu o obrtu FBiH, obrtnik može raditi sam ili zapošljavati druge osobe, ali je vezan za fizičko lice.
Šta je djelatnost srodna obrtu (DSO)?
Djelatnost srodna obrtu je djelatnost koja:
- po svojoj prirodi liči na obrt
- ali ne zahtijeva ispunjavanje svih uslova kao klasični obrt
U praksi, razlika između obrta i djelatnosti srodne obrtu često zbunjuje mlade. Najvažnije je znati da:
- oba oblika registruje fizičko lice;
- oba se registruju na općini/gradu;
- razlika je uglavnom u vrsti djelatnosti i propisanim uslovima.
U kasnijim koracima (formulari) ova razlika postaje veoma bitna.
Vrste obrta prema angažmanu vlasnika
| Obrt kao osnovno zanimanje | Obrt kao dodatno zanimanje | Obrt kao dopunsko zanimanje |
| vlasnik nije zaposlen kod drugog poslodavca obrt je glavni izvor prihoda plaćaju se puni doprinosi najčešći oblik klasičnog obrta 👉 Pogodno za one koji žele u potpunosti živjeti od svog biznisa. | vlasnik je već zaposlen obrt se obavlja putem uposlenika vlasnik lično ne obavlja djelatnost | vlasnik je zaposlen kod drugog poslodavca djelatnost se obavlja lično maksimalno do 20 sati sedmično 👉 Ovo je čest izbor za freelancere i one koji testiraju ideju uz stalni posao. |
Šta je d.o.o.?
Društvo sa ograničenom odgovornošću je drugačija priča. To više nije “ti kao biznis”, nego firma kao posebno pravno lice.
D.o.o.:
- se registruje u sudu,
- zahtijeva minimalno 1.000 KM osnivačkog kapitala,
- ima veće početne i tekuće troškove,
- ali i veću pravnu distancu između tebe i firme.
Za mlade, d.o.o. je često izbor kada:
- biznis već ima obim,
- postoji više osnivača,
- planira se rast ili veći ugovori.
Obrt ili d.o.o. – kako da mlada osoba odluči?
Postavi sebi ova pitanja:
- Da li tek testiram ideju ili već imam tržište?
- Da li ću raditi sam ili planiram rast?
- Da li mi je bitna jednostavna administracija?
- Da li sam spreman na veće početne troškove?
👉 U praksi:
- obrt = jednostavniji početak
- d.o.o. = ozbiljniji, dugoročni biznis
Zaključak: Ne postoji savršen izbor, ali postoji pogrešan – ne krenuti
Najveća greška mladih nije pogrešan izbor između obrta i d.o.o.-a, nego odgađanje odluke zbog straha od birokratije. Administracija jeste komplikovana, ali je moguće da se shvati.
